SAD : Potpuna dekriminalizacija kanabisa?
Prošlog tjedna su u svijetu glasno odjeknule dvije stvari koje su se odnosile na legalizaciju kanabisa. Prvo su u srijedu Ujedinjeni Narodi uklonili kanabis sa liste najopasnijih droga. Vijest je dočekana sa velikim oduševljenjem, i u velikom dijelu javnosti kao doslovni znak za opću legalizaciju. Nažalost, stvarnost je malo drukčija. Kanabis je uklonjen sa podliste koja označava da neka droga nema nikakvu ili zanemarivu medicinsku vrijednost, ali se još uvijek nalazi na glavnoj listi u skupini najopasnijih droga. To ne znači da je odluka UN-a mala stvar, jer ovo je prvi puta u povijesti da je krovna svjetska organizacija priznala da trava ima medicinska svojstva i time efektivno dala zeleno svjetlo za medicinski kanabis i samim time sva istraživanja vezana za njega.
Nakon toga, u petak, je stigla još jedna velika vijest. Američki kongres je u povijesnom glasovanju odobrio MORE act (Marijuana Expungement and Opportunity Act), prijedlog zakona koji bi se mogao opisati kao korak do legalizacije, o čemu smo već pisali u našim blogovima. Dočekan je sa još većim oduševljenjem, jer se zna što bi savezna legalizacija kanabisa u SAD-u donijela za globalni pokret legalizacije. Nažalost, njegovo izglasavanje u ovome trenutku je samo simbolično i šanse da postane zakonom su vrlo male ili nikakve.
Marijuana Expungement and Opportunity Act
MORE je prijedlog zakona koji bi uklonio kanabis sa lista opojnih droga u SAD-u i stvorio saveznu kontrolu nad kanabisom – iako ne bi napravio legalizaciju obaveznom za sve. Savezne države bi zadržale pravo da same odlučuju o statusu kanabisa u svojoj državi, bez miješanja savezne vlasti. Znači, ako bi neka savezna država željela u potpunosti zabraniti kanabis, to bi mogla i učiniti.
MORE bi retroaktivno uklonio kaznene presude zbog trave, osim u slučajevima koji u sebi sadrže neki oblik nasilja. Uklonio bi presude zbog posjedovanja i zbog uzgajanja kanabisa. To je vrlo bitna stavka u Americi u kojoj zbog male količine trave možete ostati obilježeni za čitav život. U velikom broju saveznih država čak i gubite pravo glasa u slučaju da ste kazneno osuđeni, što daje posebnu težinu osudama zbog posjedovanja trave. 40 tisuća amerikanaca je trunutno u zatvoru zbog marihuane. Neki ljudi su u zatvoru po 30 i 40 godina zbog stvari s kojom netko u nekoj drugoj saveznoj državi zarađuje novac.
MORE bi odobrio porez od 5% na proizvode od kanabisa kojim bi se ulagalo u zajednici koje su najviše pogođene u dugogodišnjem “Ratu protiv droge”, koji se pokazao kao potpuni promašaj.
Simbolična pobjeda
MORE je trebao ići na izglasavanje u rujnu, ali su demokrati odlučili to odgoditi kako ne bi naštetili svojim izgledima. Naime, nisu željeli da zbog podupiranja zakona o kanabisu njihovi predstavnici na izborima budu u poziciji da moraju objašnjavati svoje stajalište. Odlučili su ne riskirati da republikanci inzistiranjem na ovom pitanju homogeniziraju svoje biračko tijelo. Aktualni stav republikanaca kad se potegne pitanje o kanabisu je da postoje puno bitnije stvari u ovome trenutku dok se zemlja bori sa pandemijom.
MORE je prošao u Kongresu sa uvjerljivom većinom, 228 naprema 164 glasa. Glasalo se u velikoj mjeri stranački, sa 222 demokrata, jedan nezavisni i samo pet glasova republikanaca za. Sa druge strane, 158 republikanaca i 6 demokrata je bilo protiv prijedloga zakona. No, nažalost, izgleda da će povijesna pobjeda u kongresu ostati samo simbolična. Svaki prijedlog zakona koji ne postane zakon do trenutka raspuštanja ovog saziva kongresa, a to je treći siječnja, morati će se ponovno provući kroz kongres. A da bi postao zakonom, mora proći i senat te ga mora potpisati i predsjednik. U svakom slučaju, dok republikanci na čelu sa vođom većine, senatorom McConellom drže senat, MORE nama velikih šansi za uspijeh.
Isti je slučaj sa SAFE Banking Actom koji bi omogućio biznisima koji se bave kanabisom pristup bankama i financijskim institucijama. Zakon je izglasan u Kongresu i od tada je na čekanju. Ni jedan zakon vezan za kanabis do sada nije prošao u Senatu.
Postoji nada
Prilika da se nešto dogodi ipak postoji. Početkom godine se održavaju dodatni izbori za senat u državi Georgiji. U borbi su čak dva mjesta. To je jedna od država koja je pripala budućem predsjedniku Bidenu tek kada su stigli svi glasovi, ali koja je tradicionalno republikanska država. Po anketama, obje utrke su blizu da ne mogu biti bliže. Po analitičarima, male su šanse da demokrati osvoje oba mjesta i izjednače snage u senatu na 150 – 150 gdje onda glas potpredsjednice Harris ima posebnu težinu i daje prednost demokratima. Kad bi se to sve dogodilo, MORE bi imao šanse.
Mišljenje koje prevladava je da su demokrati ovim izglasavanjem htjeli pokazati novom predsjedniku da neće zaboraviti na stvari koje su iskorištene u kampanji, a o kojima nema ni riječi u tranzicijskom planu. Biden je dosta kasno u kampanji ipak prihvatio savjete iz svog stožera i u načelu podržao neke stvari iz ovog prijedloga zakona. Iako se protivi potpunoj legalizaciji kanabisa, podržava dekriminalizaciju na saveznoj razini i dao bi slobodu izbora saveznim državama da same odlučuju o svom statusu. On se ne zalaže za uklanjanje kanabisa sa popisa opojnih droga već je za reklasifikaciju kanabisa u drugu skupinu. Sve u svemu, poprilično konzervativno, pogotovo ako se uzme u obzir sada već službeno stajalište njegove matične stranke i njegovih birača. No, to i nije čudno ako se pogleda njegova prošlost. Jedan od glavnih arhitekata “Rata na droge” u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća, tek je prošle godine priznao da “možda nije uvijek bio u pravu”. Čovjek koji je odobrio policiji i saveznim službama da oduzimaju imovinu ljudima, inzistirao na velikim minimalnim kaznama i za najmanje prekršaje, čija se čvrsta ruka protezala kroz srednju i južnu ameriku, trebao bi biti čovjek koji će Ameriku voditi u godinama koje bi trebale dovesti do potpune legalizacije kanabisa i stvaranja svijeta novih prilika i mogućnosti. Priliku za popravak ima, nadajmo se da će je i iskoristiti.
