UN je uklonio kanabis sa liste najopasnijih droga – Šta to znači?

UN je uklonio kanabis sa liste najopasnijih droga – Šta to znači?

Komisija Ujedinjenih Naroda glasovala je za uklanjanje kanabisa sa liste najopasnijih droga. Tim činom su napokon prepoznali i priznali da kanabis ima medicinska svojstva. I za to im je trebalo ni manje ni više nego 60 godina.

Jedinstvenom konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine kanabis je označen kao jedan od glavnih neprijatelja čovječanstva. Stavljen je u prvu skupinu opasnih tvari, rame uz rame sa kokainom, heroinom, metadonom i sličnim. To su tvari koje imaju veliki potencijal da kod korisnika izazovu ovisnost i predstavljaju veliki rizik za zlouporabu. I, kao da to nije dovoljno, dodan je i u četvrtu skupinu, koja kao podskup prve, označava najopasnije tvari. Tvari koje su izričito štetne, te čija je medicinska i terapeutska vrijednost mala ili nepostojeća. Tu se kanabis našao u društvu heroina. O apsurdnosti tih kategorizacija smo već pisali u našim blogovima kroz prizmu Amerike, gdje je sustav kategorizacije postavljen malo drukčije ali u suštini isto, s tim da je kod njih prva skupina najštetnija.

Komisija, glavno tijelo Ujedinjenih naroda po pitanju droge i kriminala, je prihvatila preporuku Svjetske Zdravstvene Organizacije i uklonila kanabis iz četvrte skupine. WHO je ukazao da se kanabis ne može mjeriti sa ostalim drogama iz četvrte skupine, istaknuvši da za razliku od njih ne predstavlja nikakvu ugrozu za život, te da je pokazao veliki potencijal za ublažavanje boli i pomoći kod velikog broja zdravstvenih stanja (poput epilepsije). Odobrili su to tijesnom većinom, sa 27 glasova za naspram 25 glasova protiv.

SAD i Europske države su bile među onima koji su glasali za, dok su Kina, Rusija, Egipat, Nigerija i Pakistan bili među onima koji su glasali protiv. Ukrajina je bila suzdržana.

WHO je istaknuo svoje preporuke još u siječnju 2019. godine i glasovanje je trebalo biti na rasporedu u ožujku iste, ali su mnoge države tražile odgodu kako bi imale još vremena za proučavanje i određivanje svog stajališta. Kao da 60 godina nije bilo dovoljno vremena.

Šta se tiče individualnih stajališta, Ekvador je podržao sve prijedloge i pozvao da se proizvodnja kanabisa, prodaja i korištenje stave pod zakonske okvire koji bi jamčili kvalitetu, inovaciju i razvoj istraživanja.

Ujedinjeno kraljevstvo je glasalo za uklanjanje iz četvrte skupine, sa tim da se kanabis zadrži u prvoj skupini. Smatraju da unatoč medicinskim dobrobitima, kanabis još uvijek predstavlja značajan rizik javnom zdravstvu i treba biti podložan međunarodnim kontrolama. Ista stvar je i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Čile, koji je glasao protiv, kaže da među ostalim stvarima, postoji direktna veza između korštenja kanabisa i većih šansi za razvoj depresije, tjeskobe, kognitivnog deficita i psihotičnih stanja među ostalim. Japan, koji je također glasao protiv, kaže da bi ne-medicinsko korištenje biljke moglo dovesti do rasta negativnih zdravstvenih i socijalnih utjecaja, posebno među mladima. Kinezi su isto najavili da neće popustiti kontrolu nad kanabisom kako bi zaštitili svoje građane od zlouporabe.

Osim ovog prijedloga, na glasovanje je stavljeno još 5 prijedloga i svi su odbijeni. Odbijeno je uklanjanje tinktura i ekstrakata od kanabisa iz prve skupine, šta je i bilo malo poprilično optimistično. Odbijen je i prijedlog po kojemu proizvodi od CBD-a koji sadrže manje od 0,2% THC-a nisu podložni međunarodnim restrikcijama. Odbijanje tog prijedloga neće imati neke velike posljedice s obzirom da se Europska Unija sprema na dizanje praga sa 0,2% na 0,3%, koji je u Americi već određen Farm Billom iz 2018. godine, dok većina zajednice lobira da se dođe do 1% kao što je slučaj u Švicarskoj. Da je prihvaćen, taj prijedlog bi djelovao više kao blagoslov za CBD industriju koja unatoč svom rastu, još uvijek egzistira u sivoj zoni.

Šta to sve znači, pitate se? Nažalost, to ne znači da će svi krenuti legalizirati travu. Iako je uklonjen iz četvrte, najgore skupine, kanabis ostaje u prvoj skupini opasnih tvari koje su pod strogom kontrolom.  Gledajući formalno, potez je više simbolički, jer preporuke UN-a same po sebi nisu obavezujuće. Ali, mnoge države se kod djelovanja vode po globalnim konvencijama, i sada, po prvi puta nakon 60 godina, krovna svjetska organizacija više ne tvrdi izričito da kanabis nema nikakvu medicinsku vrijednost. Napokon se priznaju njegova medicinska svojstva, i to je ono šta bi trebalo pokrenuti val programa medicinskog kanabisa ili osnažiti poziciju već postojećih. Taj program je gotovo u pravilu uvijek temelj i prvi korak prema potpunoj legalizaciji. Argentina je na temelju ovih prijedloga već prošlog tjedna donijela dekret kojim je odobrila uzgoj za osobne potrebe i prodaju kanabisa u medicinske svrhe.

Di smo mi u ovoj priči? Naš program medicinske marihuane je blago rečeno katastrofalan. S obzirom da su izbori iza nas, moguće je da nećemo čuti baš previše riječi o ovome općenito. Nitko nije reagirao ni na vijesti iz Sjeverne Makedonije, gdje je premijer najavio legalizaciju trave u rekreativne svrhe. Možda na ljeto, kada ljudi iz naših krajeva krenu tamo gdje vječno sunce sja, možda onda zašuškaju novčanice u glavama naših političara. Gdje bi vi rađe proveli odmor? Na Hvaru sa masom pijanih i predrogiranih turista ili bi možda otišli na jedno travče na gramče, zapalit jednu, dvi bez da vas itko maltretira?